Proverite da li ste dužni da platite PDV

Ko je dužan da plati PDV? U praksi se često javljaju nedoumice koje se odnose na oporezivanje prometa nepokretnosti, i sa stanovišta kupca i sa stanovišta prodavca, nedoumice oko toga koji porezi se plaćaju, i to, naročito kada je u pitanju PDV, a ima i dilema oko knjiženja nabavke, izgradnje, otuđivanja odnosno prodaje nepokretnosti. Pritom, kada je u pitanju PDV, interesantna su „dobra i usluge iz oblasti građevinarstva“, kao i brojna druga pitanja.

Oporezivanje izgradnje i prometa nepokretnosti

Prema članu 10. Zakona o porezu na dodatu vrednost, poreski dužnik, u smislu ovog zakona, je:

- obveznik koji vrši oporezivi promet dobara i usluga, osim kada obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim članom ima drugo lice;

- primalac dobara i usluga, ako strano lice nije obveznik PDV u R. Srbiji, nezavisno od toga da li u R. Srbiji ima stalnu poslovnu jedinicu i da li je ta stalna poslovna jedinica obveznik PDV u R. Srbiji;

- lice koje u računu ili drugom dokumentu koji služi kao račun (u daljem tekstu: račun) iskaže PDV, a da za to nije imalo obavezu u skladu sa Zakonom o PDV;

- lice koje uvozi dobro.

Izuzetno od navedenog, poreski dužnik je:

1) primalac dobara ili usluga, obveznik PDV, za promet sekundarnih sirovina i usluga koje su neposredno povezane sa tim dobrima, izvršen od strane drugog obveznika PDV;

2) primalac dobara, obveznik PDV, za promet građevinskih objekata i ekonomski deljivih celina u okviru tih objekata, uključujući i vlasničke udele na tim dobrima, izvršen od strane drugog obveznika PDV, u slučaju kada je ugovorom na osnovu kojeg se vrši promet tih dobara predviđeno da će se na taj promet obračunati PDV u skladu sa ovim zakonom;

3) primalac dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, obveznik PDV, odnosno R. Srbija i njeni organi, organi teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i pravna lica osnovana zakonom ili aktom nekog od ovih organa… (koji uglavnom nisu obveznici PDV-a), za promet izvršen od strane obveznika PDV, ako je vrednost tog prometa veća od 500.000 dinara, bez PDV;

4) primalac električne energije i prirodnog gasa koji se isporučuju preko prenosne, transportne i distributivne mreže, obveznik PDV koji je ova dobra nabavio radi dalje prodaje, za promet električne energije i prirodnog gasa izvršen od strane drugog obveznika PDV;

5) primalac dobara ili usluga, obveznik PDV, za promet izvršen od strane drugog obveznika PDV, i to kod prometa:

a) hipotekovane nepokretnosti kod realizacije hipoteke u skladu sa Zakonom o hipoteci,

b) predmeta založnog prava kod realizacije ugovora o zalozi u skladu sa zakonom kojim se uređuje založno pravo na pokretnim stvarima,

v) dobara ili usluga nad kojima se sprovodi izvršenje u izvršnom postupku u skladu sa zakonom;

6) sticalac imovine ili dela imovine u jednoj od situacija kada se smatra da promet dobara i usluga, u smislu Zakona o PDV, nije izvršen, i to kod prenosa celokupne ili dela imovine, sa ili bez naknade, ili kao ulog, ako je sticalac poreski obveznik ili tim prenosom postane poreski obveznik i ako produži da obavlja istu delatnost, a posle čijeg prenosa sticalac prestane da bude obveznik PDV-a ili ako prestane da obavlja delatnost koja je oporeziva PDV-om.

Kod ovih izuzetnih slučajeva, kada se promet dobara i usluga vrši između obveznika PDV, navedena pravila za određivanje poreskog dužnika primenjuju se isključivo ako je taj promet izvršen između obveznika PDV evidentiranih za obavezu plaćanja PDV u skladu sa Zakonom o PDV.

Takođe, izuzetno, kada strano lice koje nije PDV obveznik vrši promet dobara i usluga u R. Srbiji licu koje nije obveznik PDV, osim licu iz člana 9. stav 1. Zakona o PDV (a to su R. Srbija i njeni organi, organi teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i pravna lica osnovana zakonom ili aktom nekog od ovih organa…, koji uglavnom nisu obveznici PDV-a), a naknadu za taj promet dobara i usluga u ime i za račun stranog lica naplaćuje obveznik PDV, poreski dužnik za taj promet je obveznik PDV koji naplaćuje naknadu.

Dakle, u skladu sa Zakonom o PDV, za promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva koji obveznik PDV vrši drugom obvezniku PDV, odnosno R. Srbiji i njenim organima, organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i pravnim licima osnovanim zakonom ili aktom nekog od ovih organa…, obavezu obračunavanja i plaćanja PDV ima primalac dobara i usluga kao poreski dužnik iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona o PDV, ako je vrednost tog prometa veća od 500.000 dinara, bez PDV.
Za promet dobara i usluga koji se vrši između obveznika PDV, ovo pravilo primenjuje se isključivo ako je taj promet izvršen između obveznika PDV evidentiranih za obavezu plaćanja PDV u skladu sa Zakonom o PDV.

Pravilnikom o porezu na dodatu vrednost bliže se uređuje šta se, u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona o PDV, smatra dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva.

S tim u vezi, kada obveznik PDV - izvođač građevinskih radova vrši promet dobara ili usluga iz oblasti građevinarstva u smislu čl. 10. st. 2. tač. 3) Zakona o PDV, uz uslov da je vrednost tog prometa veća od 500.000 din., bez PDV, primaocu dobara ili usluga, poreski dužnik određuje se u zavisnosti od toga da li je primalac dobara ili usluga obveznik PDV. Naime, ako je primalac obveznik PDV, poreski dužnik za taj promet je obveznik PDV, ako je vrednost tog prometa veća od 500.000 dinara, bez PDV.

Pri tom, obveznik PDV koji nabavljena dobra, odnosno usluge u R. Srbiji koristi ili će ih koristiti za promet dobara, odnosno usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza, tj. za promet koji je oporeziv PDV, promet za koji je propisano poresko oslobođenje sa pravom na odbitak prethodnog poreza ili za promet koji se smatra izvršenim u inostranstvu ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u R. Srbiji, ima pravo da PDV obračunat za promet dobara, odnosno usluga prethodnog učesnika u prometu odbije kao prethodni porez, uz ispunjenje uslova propisanih odredbama člana 28. Zakona o PDV.

Takođe, treba imati u vidu i član 27. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koji propisuje da kapitalni dobitak obveznik ostvaruje, pored ostalog, prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu nepokretnosti koje je koristio, odnosno koje koristi kao osnovno sredstvo za obavljanje delatnosti uključujući i nepokretnosti u izgradnji.

Kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne cene imovine i njene nabavne cene, utvrđene prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Ako je ova razlika negativna, u pitanju je kapitalni gubitak.

U narednom tekstu pojasnićemo sve o porezu na prenos apsolutnih prava.