Kupoprodaja nepokretnosti: Podrška koja svima znači, gde pitati i koga?
7.05.2024 Izvor: imovina.net Autor: Mr Milić Đoković, licencirani posrednik i procenitelj nepokretnosti i sudski veštakKupoprodaja nepokretnosti za najveći broj ljudi predstavlja uglavnom srećan, ali istovremeno i vrlo stresan događaj u životu. Naučno je dokazano da je to treći po jačini stres u životu. Od kad je sveta i veka čovek je težio da nađe sebi krov nad glavom i sredstva za preživljavanje. Još od pećina pa do luksuznih apartmana, kao jedna od osnovnih potreba ljudskog roda i čoveka kao društvenog bića bilo je mesto stanovanja.
Nekada se nekretnina, ili stanište, otimalo, osvajalo ili gubilo, nekada zarađivalo kroz razne oblike rada, kasnije menjalo, a u savremeno doba kupovalo i prodavalo.
Pojam, u naučnom ili stručnom obliku, promet nepokretnosti ili ‘real estate‘ se prvi put javlja u Engleskoj sredinom 19. veka. Kod nas se više o pojmu razmena i promet nekretnina zna već od vremena Miloša Obrenovića. Da ne bismo mnogo otišli u istoriju, vratićemo se u našu bližu prošlost i nastanak modernog prometa nepokretnosti. Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina kreće masovniji otkup stanova u društvenoj svojini, što dovodi do relativno novog titulara – privatno vlasništvo. Za relativno malu, a vrlo često i simboličnu sumu novca, otkupljivana je vrednost od nekoliko desetina hiljada maraka u to vreme. Ljudi, nenaviknuti na toliku vrednost u vlasništvu, počeli su da razmišljaju šta sa time. Početkom devedesetih od 1991-92. sa svim onim nesrećnim događajima kod nas dolazi i do masovnije razmene stanovništva i po nacionalnoj i verskoj osnovi pa se i na osnovu toga pojavljuje veliki broj nekretnina u prometu.
Samim tim pojavljuju se i posrednici (agencije za promet nekretnina, advokati i razni kvaziposrednici - na žalost) koji su `spona` između kupaca i prodavaca, pa kasnije bankari, pa sudski veštaci, pa upravnici zgrada, pa procenitelji, pa investitori, pa beležnici, pa...dosta “pa”. Kao i u svakom novom poslu bilo je tu puno improvizacije.
Zato se može reći da se javila određena grupa tzv. mladih zanimanja (kojim bi trebali da se bave i mladi i stariji ali svakako poslovni, edukovani i etični ljudi). Kod nas su ta mlada zanimanja: posrednik u prometu nepokretnosti, upravnik zgrada, te procenitelj nepokretnosti.
Stvarana su neka opšta pravila na kojima je bazirano tržište, ali postepeno i neke `tvrđe` zakonske osnove. Sada je to dosta uređena oblast, sa legalnim posrednicima, licenciranim proceniteljima i upravnicima zgrada, javnim beležnicima, e-katastrom itd.
No, gde ima dosta procedura, ima i mogućnosti da se pogreši a greši se na žalost još uvek puno i ponekad i previše. Kao i za sve u životu, tako i u prometu nekretnina, najbolje je angažovati profesionalce i one koji to znaju, umeju i hoće da obave za vas, uz naravno odekvatnu zaradu ili nadoknadu. Iza profesionalaca po pravilu stoji veliko iskustvo, ozbiljan rad, adekvatna pravna podrška od strane stručnih lica, tako da se rizik celog posla svodi na najmanju moguću meru.
Zbog značajnog uticaja koji cene nekretnina mogu imati na ukupna ekonomska kretanja, potrebno je konstruisati I koristiti pouzdan indeks koji će pratiti dinamiku ovih cena. Metod koji omogućava kreiranje indeksa cena nekretnina koji uzima u obzir cene uzima i karakteristike nekretnine i omogućava procenu „čiste” promene cena stanova između dva perioda. Pored toga, postavlja se zanimljivo pitanje, da li je kupovina i potražnja stanova posledica izrazitog povećanja cena nekretnina (tzv. povećanje vrednosti kapitala, tj štednje u nekretninama), kakav je uticaj na cene nekretnina na osnovu realne/potencijalne tražnje za stambenim kreditima i da li se mogu koristiti baze podataka koji sadrže traženu cenu nepokretnosti (oglasi i agencije) za kreiranje kredibilnog indeksa cena nekretnina, ili je to samo zvanična baza RGZ ili je neki “hibridni” model.
Ne postoji „mali ili veliki posao“, postoji samo uspešan ili neuspešan. Nekome je san garsonjera od 25m2, nekome kuća od 500m2 sa placem od 2,5 hektara. Često, za ostvarenje ličnog sna treba malo podrške i dosta sreće. Ja sreću ne mogu da delim, na žalost, ali podršku mogu i evo je kroz tekstove, knjige, rad i edukaciju. Više o svemu uskoro u knjizi Osnovi prometa nepokretnosti.
Najveći ulog u našem i vašem biznisu smo mi i naši ljudi, naše ideje i neko ko će ih podržati.
Republički geodetski zavod bio je domaćin visokoj delegaciji Međunarodne asocijacije za procenu vrednosti (IAAO) iz Sjedinjenih Američkih Država. Jeda...
SAZNAJ VIŠEKupili biste kuću zbog komfora koji pruža takav život, ali ne biste da potrošite previše vremena na održavanje dvorišta, tj. trave; ili imate takvo d...
SAZNAJ VIŠENa osnovu poslednjeg izveštaja Republičkog zavoda za statistiku, zabeležen je rast od 0,6% broja izdatih građevinskih dozvola u mesecu Februaru 2024. ...
SAZNAJ VIŠE